Stara je i uobičajena izjava da je život na otoku težak ali i lijep. Činjenica je da mještani i raseljeni mještani pa i svi drugi uživaju živjeti ili samo doći na Vrnik ,ma kakav bio. Donedavno su mještani i sezonski mještani i poneki gosti uživali određeni način života i smatrali da će tako trajati unedogled. Nedavno, unatrag 4 godine, su se dogodile krupne (uglavnom sezonske) socijalne promjene ; veliki priliv gostiju i izletnika, donekle smanjen zbog korone ali očekivan još veći nakon prolaska krize turizma.
Za očekivati je i daljnje promjene koje mogu degradirati način života mještana ukoliko oni budu samo pasivni promatrači ili samo pojedinačno ubirući mrvice koristi. Već sada je vidljiv pretjerani i neodrživi pritisak na infrastrukturu građenu stoljećima i moderniziranu u prošlom stoljeću a neprikladnu za sadašnje a nikako za buduće stanje. Stoga mještani trebaju uzeti učešće u planiranju budućeg razvoja surađujući sa ostalim akterima i korisnicima otoka te pronaći načine održivog razvoja.
Zato je napravljen ovaj prijedlog Plana kao osnovica za razmatranje. Naselje Otok Vrnik je dio grada Korčule u nadležnosti GK Stari grad. Pripada Katastarskoj općini Korčula. Vlasnici zemljišta su najvećim dijelom otočani i manjim dijelom Lumbarđani.
Nekada je imao status naseljenog otoka ali je devedesetih godina prošlog stoljeća taj status izgubio. Odnedavno je je opet na popisu naseljenih otoka. Nekada je bio kamenarski otok i dobro prihodovao i zapošljavao do 400 radnika. Danas su prihodi samo ljeti, od najma apartmana, dva restorana i mirovina. Otok ima vodovodnu i električnu mrežu, javnu rasvjetu, rivu i neobložene puteve. Na susjednoj Krmači je mala riva, parking za mještane i kontejneri za otpad.
Mještani su aktivno učestvovali u dovođenju vodovodne mreže i struje na otok. Također povremeno rade i na uređenju naselja. Otok je zapušten. Obnavljaju se stare kuće, legaliziraju nadogradnje, grade nove kuće ali infrastruktura se ne obnavlja već se i postojeća urušava.
Prethodnu godinu je obnovljen dio obale južno od rive i postavljene dva nova rasvjetna stupa na rivi. Promijenjene su i žarulje javne rasvjete.
Stanovništvo zimi : Desetak mještana sa prebivalištem na otoku, desetak mještana sa prebivalištem u drugim gradovima koji pretežni dio godine ili više mjeseci borave. Stotinjak vlasnika kuća, neki povremeno dolaze vikendom.
Stanovništvo ljeti : vlasnici i njihove šire obitelji na ljetovanju, turisti u apartmanima, oko 200. Dnevni izletnici i gosti dva restorana oko 300. Dolaze uglavnom taksi brodicama.
Potrebno je pojasniti nadležnosti Gradskog kotara i Grada za Vrnik.
Predlažemo predstavnicima Grada i GK Stari grad da otok posjete kako bi stekli uvid u stanje. Predlažemo da se i komercijalni korisnici otoka u ljetnom periodu angažiraju na poboljšanju infrastrukture : Turistička zajednica, Hoteljeri, vlasnici agencija, vlasnici taksi brodica, Turistički vodiči, vlasnici najamnih plovila i ostali.
Popis nužnih postupaka :
1.Javna rasvjeta je loša.. Potrebno zamijeniti rasvjetna tijela modernijim i ekološki prihvatljivim. Postojeća su prastara i potrošena pa i nove žarulje kratko traju.
2.Popravak javnog puta ; postojeći je građen davno nasipavanjem otpadnog tucanika i desetljećima se ne obnavlja. Na mnogim je mjestima i na čitavom području rive ulegnut i nastaju dugotrajne duboke lokve nakon svake kiše. Idealno bi bilo postaviti trajnu oblogu ali za početak barem postaviti i izvaljati tucanik.
3.Javni toalet ; postoje toaleti u dva restorana za njihove goste. Potrebna izrada javnog toaleta.
4.Javni tuš na plaži
5.Poštanski sandučić u Pošti Grad, za mještane Vrnika.
6.Kontejneri otpada na Krmači ; postoje dva za miješani otpad a ljeti bi trebalo više.
7.Hitna zdravstvena pomoć – dogovoriti procedure i mogućnosti sa Službom hitne pomoći i ostalima obzirom na potrebu prijevoza morem kod težih slučajeva.
8.Protupožarna zaštita ; dogovoriti procedure i mogućnosti sa DVD.
9.Trajekt barem dvaput godišnje po povlaštenoj cijeni, za radove i građevinski materijal i mehanizaciju.
10.Kanalizacija ; sada se koriste pojedinačne crne jame a treba izgraditi kanalizaciju.
11.Visina komunalne naknade i posebno naknada za uređenje voda je pretjerana obzirom na realnu zonu i postojeću infrastrukturu.
12.Obalni rub naselja je devastiran djelovanjem mora ali i brzim valovima plovila . Valovi desetljećima odnose kameni materijal (nasut u doba klesarstva) pa to smanjuje obalu i mjestimično ugrožava put, cijevi vodovodne mreže te elektro i telefonske mreže pa i stare klesarske kućice, “trime”. Obala tzv. male rive je prošle godine popravljena u duljini cca 50m. Potrebno je tako popraviti preostalih 50m. Ta riva čuva obalni teren od valova s plimom, javni put pa i kuće uz obalu. Također je i jedino privezište otočana. Napominjemo da je barka jedino prijevozno sredstvo mještana i da nikakvog organiziranog javnog prijevoza nema. Također je potrebno podzidima ili nabačajem krupnog kamena zaštititi put i zgrade na nekoliko kritičnih mjesta na SI dijelu naselja. Obzirom na ljetne neverine sa zapada i česte zimske tramontane i riva i mala riva su na udaru pa je potrebno izgraditi zaklonjeno privezište za desetak barki i za ukrcaj / iskrcaj “u nevolji”. To se može učiniti na postojećem betoniranom podmorskom zidu na JZ strani otoka. Potrebno je i proširiti postojeću stazu.
13.Prolaz brodova i glisera kroz kanal Vrnik -Krmača je ljeti vrlo frekventan a rijetki poštuju i ograničenje brzine. Opasnost je za naše brodice na relaciji Vrnik-Krmača. Dodatno brzi valovi uništavaju obalne stare podzide u blizini. Riješiti sa Lučkom kapetanijom.
14.Glisiranje brodica i buka skutera- zabraniti u Ježevici! Postoji ograničenje koje malo tko poštuje ! Nadležni bi barem jednom tjedno trebali tu dežurati.
15.Prijevoz taksi brodicama sa Vrnika u grad i Lumbardu u sezoni, za stanovnike i vlasnike nekretnina po povlaštenoj cijeni. Dogovor barem jedne linije ujutro u točan sat.
16.Tamarisi i palme propadaju. Tamarisi se suše i trebalo bi posadit. Palme trunu (pipa?) i treba ih tretirati.
17.Odvoženje teškog metalnog i ostalog otpada sa javnih površina. Periodično a posebno sezonsko čišćenje obale naselja i plaža od doplutalog otpada.
18.Planirati povećanje protoka vodovoda jer postojeći u sezoni ne zadovoljava potrebe.
19.Potrebno je pažljivo razmatranje mogućeg davanja koncesija za plaže i ostalog pomorskog dobra obzirom na uobičajeni način života mještana, njihovih raseljenih obitelji i vlasnika nekretnina , osoba s pretežnim boravkom pa i gostiju.
20.Na rivi i na mostiću na Krmači (gdje je parking otočana) je potrebno postaviti table ograničenog zadržavanja plovila. Samo za ukrcaj i iskrcaj putnika i materijala.
21.Plovputu napomenuti da popravi srušenu tablu ograničenja brzine plovila na hridi Krastavica.
22.Predvidjeti nekoliko privezišta u gradskoj lučici za mještane Vrnika; kada se rješi status lučice.
23.U narednom sedmogodišnjem planu razvoja Korčule uvrstiti i planirati održivi razvoj Vrnika u skladu sa Zakonom o otocima odnosno razvojnim planovima otoka i RH. U tom smislu su mještani spremni pomoći prijedlozima
24.Predlaže se razmatranje ovog Plana mještana Vrnika , razmatranje Plana predstavnika mještana sa gradonačelnicom i kasnije s predsjednikom GK Stari grad . Predlaže se zbor mještana tijekom srpnja/kolovoza o.g. kada je najveći broj zainteresiranih i razmatranje ovog Plana te nadopuna Plana.
- Na Zboru mještana treba izabrati nekolicinu predstavnika voljnih raditi na provedbi Plana.
- Predstavnici mještana trebaju izraditi i prijedlog sedmogodišnjeg Plana razvoja Vrnika i usklađivati ga sa planovima Grada i DNŽ odnosno županijskim koordinatorom.
Sastavio Robert Fabris; 28.06.2021.god.
* Prema Zakonu o otocima , otoci manji od 1 km2 su definirani kao OTOČIĆI.
*Prema istom Zakonu je O.Vrnik NASELJENI otočić.
