Prvi zakoni o uzgoju, prodaji svježe i usoljene ribe, kao i zakon o pravu ribarenja na određenim poštama doneseni su u Dubrovniku i Korčuli vrlo davno. U statutima 1214.g. i 1272.g. točno se navodi kad i koliko ribe ribari imaju dati knezu i gdje loviti. Riba se prodavala isključivo na ribarnici, mogu je prodavati samo oni koji je ulove i to samo taj dan do podne (ako bi ostalo ribe ona se nije smjela više prodavati niti sačuvati/ pogotovo u ljetnim mjesecima).
Nije jasan smisao odredbe iz 1326.(dubrovački statut) koja ženama zabranjuje prodaju ribe.
U Korčulanskom statutu se pak navodi nekakva kavga i tuča žena na peškariji, te su žene kažnjene jednim trkom oko grada s bičevanjem.
- Dubrovačka vlada zabranjuje ribanje traktom ili cjedilom, radi očuvanja riblje fonda.
- Dubrovačka vlada je zabranila sudjelovanje Pelješčana u korčulanskim ribarskim dužinama i ribolov njihovim mrežama u vodama Republike. Pelješčani, a i Korčulani ovu su odluku primili s negodovanjem i govorili: “Ne dadu nam već gospoda hraniti se.”
Strogo se pazilo na red i izlov sardela. Izdavale su se bruškete, dokument o dozvoli ribolova na određenoj pošti koje je izdavao knez. Na brušketu bi pisalo:
“Dne … u ime Božje, danas je pao bružket između gospodara srdelnih mreža: Patrone Ivan Kralj = Čedvina-Hljeb Gornji”…
U tim zapisima su se zapisivale i poste a zapisnik se zaključio riječima:
“che li sia con buona ventura” -neka im bude s dobrom srećom.
Prikle od ribe
Kuhanu ribu očistiti od kostiju, pa je zgnječiti, dodati sjeckanu kapulu, dvije pice česna sitno isjeckane, malo peršina, 20 deka muke i kvasac koji otopimo u žmulu mlake vode. Sve dobro izmiješati, pustiti da uskisne, vaditi ožicom i prigati u vrućem ulju (kako i obične prikle). Prijatno!
Tekst:Sunčana Žaknić